Naslovnica   |   Impressum   |   Linkovi   |   Forum   |   Adresar   |   Burza   |   Oglasi   |   Marketing   |   Gdje smo   |   ŠF     
JEZICI

Hrvatski
English

PILANARSTVO

Povijest pilanarstva
Povijest pilanarstva u RH
Povijest predmeta na ŠF
Nastavni plan i program
Djalatnici dosadašnji
Djelatnici sadašnji
Djelatnosti
Pilana - NPO
Projekti
Kancelarija

NASTAVA

Školska godina
Predavanja
Vježbe
Ispit
Diplomski
Poslijediplomski
Teren
Zabava
Obavijesti

LITERATURA


FOTO U PILANI

DJELATNICI DOSADAŠNJI

U dosadašnjem radu na predmetu aktivno je sudjelovalo nekoliko priznatih stručnjaka, znanstvenika i suradnika. Za prikaz biografija i radova onih najznačajnijih korišteni su podaci iz monografija: "Sveučilišna i šumarska nastava u Hrvatskoj 1898 - 1998, knjiga III - pola stoljeća drvnotehnološke nastave, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998" te "Hrvatski leksikon drvnih tehnologa, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Tutiz leksika, 2002".



BREŽNJAK MARIJAN, prof. dr. sc., dipl. ing., prof. emeritus, redoviti profesor predmeta Tehnologija masivnog drva i Pilanska prerada drva (Zagreb 27. travnja 1926. - Zagreb 16. siječnja 2014.)

Marijan Brežnjak rođen je 27. 4. 1926. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju 1946. godine. Na Šumarskom odjelu, Tehničkom smjeru, Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1952. godine, stekavši zvanje inženjera šumarstva. Po završetku studija radio je u drvnoindustrijskim poduzećima u Klani i Delnicama. Godine 1955. izabran je za asistenta iz predmeta "Pilanska prerada drva" u Zavodu za tehnologiju drva Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. U Katedri za tehnologiju drva, Drvnotehnološkog odjela Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu radio je, i stjecao odgovarajuća akademska zvanja, sve do odlaska u starosnu mirovinu 1991. godine. I poslije umirovljenja nastavio je sa znanstvenim, stručnim i djelom nastavnim radom na području mehaničke obrade drva, uglavnom iz oblasti pilanarstva. Doktorat šumarskih znanosti, iz područja pilanske prerade drva, stekao je 1964. godine, obranjenom disertacijskom radnjom pod naslovom "Neke eksploatacione karakteristike tračnih pila i jarmača". Za docenta je izabran 1971. godine, obranivši prethodno habilitacijsku radnju pod naslovom "Piljenje kružnim pilama sa stlačenim zupcima uz velike pomake po zupcu". Za izvanrednog profesora izabran je 1972., a za redovnog profesora 1977. godine. Sveučilišno akademsko zvanje "professor emeritus" stekao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 2000. godine. Na Šumarskom je fakultetu, zavisno o znanstvenom statusu i potrebama nastavnog plana, vodio laboratorijske i terenske vježbe te predavanja iz predmeta "Pilanska prerada drva" (kasnije, neko vrijeme, naziv: "Tehnologija masivnog drva") na dodiplomskoj nastavi. Na poslijediplomskoj nastavi predavao je predmete "Tehnologija masivnog drva" i "Izabrana poglavlja iz tehnologije masivnog drva". Vodio je i studije za postizavanje zvanja magistra i doktora znanosti iz područja tehnologije masivnog drva, odnosno pilanske prerade drva. Bio je mentor za 5 uspješno završena doktorata znanosti i 10 magisterija znanosti. Povremeno je honorarno predavao i na Drvarskom odjelu Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. Kao profesor gost, jedan je semestar 1992. godine predavao i na Drvnotehnološkom odjelu Visoke poljoprivredne škole u AAsu (Norveška). Uz rad na šumarskom fakultetu u Zagrebu, u mnogo je navrata bio na studijskim boravcima u AAsu (Visoka poljoprivredna škola, Odjel za tehnologiju drva), a najviše u Oslu (NTI - Norveški drvnotehnički institut). Ti su boravci bili bilo u vidu raznih stipendija Norveške vlade ( u dva navrata po godinu dana), bilo u vidu direktnih poziva odgovarajućih institucija, radi sudjelovanja pa i vođenja znanstvenoistraživačkih projekata iz područja pilanske tehnologije i tehnike. U tim je radovima bio povremeno u kontaktu i s drugim znanstvenicima iz područja mehaničke obrade drva u Švedskoj. Rezultat tih čestih boravaka (kroz nekih 25 godina) i suradnje s drvnotehnološkim institucijama u Norveškoj su brojni znanstveni i stručni radovi objavljeni na više jezika u raznim našim, norveškim i drugim svjetskim znanstvenim i stručnim časopisima ili posebnim publikacijama. Kao ekspert za pilanarstvo organizacije Ujedinjenih naroda FAO, boravio je i radio godinu dana u Rangoonu (Burma). Kao savjetnik za unapređenja tamošnjeg pilanarstva, izradio je niz odgovarajućih studija, projekata i ekspertiza za vladu Burme, uključivši tu i konačni opsežni "Inerim report to the goverment of Burma". U tijeku svoje dugogodišnje nastavne, znanstvene i stručne aktivnosti, imao je kontakte i surađivao s nizom svjetski poznatih institucija i znanstvenika za istraživanja na području mehaničke obrade drva. Ta se suradnja očitovala u odgovarajućim znanstvenim i stručnim raspravama, izmjenama mišljenja i sl., mnogobrojnim predavanjima te kraćim ili dužim posjetima raznim svjetskim istraživačkim centrima na području drvne tehnologije i tehnike, posebno u vezi pilanarstva. Tako je kraće vrijeme, negdje i u više navrata, posjetio pa često i održao predavanja u slijedećim institucijama: Laboratorij za šumske proizvode - Kalifornijski univerzitet u Berkeleyu, Institut za drvo u Madisonu (Winsconsin - SAD), Laboratorij za šumske proizvode u Princes Risboroughu (Engleska), Institut za istraživanja na području tehnologije drva u Muenchenu, Visoka drvarska škola u Zvolenu, Institut za drvo u Bratislavi, Švedski institut za istraživanja na području tehnologije drva u Štokholmu, Laboratoriji za istraživanja na području drvne tehnologije u Tampereu, Tehnički centar za drvo u Parizu, odgovarajući odjeli za drvo Univerziteta u Kyotu itd. U bivšoj Jugoslaviji surađivao je s odgovarajućim stručnjacima u Ljubljani, Sarajevu i Beogradu. U više je navrata organizirao i bio vođa studijskih putovanja stručnjaka iz nekih drvnoindustrijskih poduzeća iz Hrvatske i Slovenije po odgovarajućim pogonima u Norveškoj i Švedskoj. Školske godine 1972./73. do 1973./74. bio je prodekan Drvnoindustrijskog odjela Šumarskog fakulteta, a školske godine 1981./82. do 1982./83. i dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je dugogodišnji predstojnik Katedre za tehnologiju drva Šumarskog fakulteta. Bio je također dugogodišnji član Upravnog odbora i Redakcijskog savjeta časopisa "Drvna industrija", a kraće je vrijeme obnašao i dužnost glavnog urednika tog časopisa. Povremeno je na Fakultetu te raznim strukovnim organizacijama u Zagrebu vršio i niz drugih odgovarajućih poslova. Obnašao je i niz funkcija u raznim internacionalnim stručnim organizacijama. Tako je od 1972. do 1974. godine bio predstavnik tadašnje Jugoslavije U Tehničkom savjetu SEV-a u Bratislavi. Neko je vrijeme bio predstavnik bivše Jugoslavije u Komitetu za drvo ECE, Ujedinjenih naroda. Od 1976. pa do 1984. godine bio je izabran za člana Internacionalnog savjeta IUFRO (Inernational Union of Forestry Research Organization), organizacije u okviru Ujedinjenih naroda. U tom je periodu kroz dvije godine bio u IUFRO i jedan od dvojice predsjednika Sekcije Milling and Machining. Kao član i funkcionar IUFRO aktivno je (referatima, predsjedavanjem i drugim aktivnostima) sudjelovao na pet svjetskih kongresa IUFRO (Oslo 1976., Kyoto 1980., Ljubljana 1985., Montreal 1990., Tampere 1995.). Sa referatom je sudjelovao i na Internacionalnoj konferenciji IUFRO, Sekcije za drvne proizvode u Oxfordu (G.B.). Do 2004. godine je objavio - sam ili u suradnji s drugima - preko 100 znanstvenih i stručnih radova, 18 stručno-informativna rada, 12 ekspertiza i projekata, 22 prijevoda i prikaza iz strane znanstvene i stručne literature, 4 knjige -udžbenika te veći broj kraćih ili dužih informativnih radova. Radovi su objavljeni u raznim znanstvenim ili stručnim domaćim i stranim publikacijama, na hrvatskom, engleskom, norveškom i njemačkom jeziku. Održao je u raznim gradovima Hrvatske i diljem svijeta preko 30 javnih predavanja na hrvatskom, engleskom i norveškom jeziku. Pored toga, izvršio je niz recenzija te izradio brojne interne stručne studije i razne pisane materijale kao pomoć studentima pri učenju. Jedini je u Republici Hrvatskoj objavio u jednom našem i jednom njemačkom znanstveno-stručnom časopisu dokumentirane podatke o štetama drvnoindusrijskih poduzeća u Hrvatskoj, uzrokovane Srpskom agresijom na Republiku Hrvatsku. Za svoj sveukupan znanstvenoistraživački, stručni i nastavni rad dobio je razna priznanja, kao: 1989. godine od Zagrebačkog sveučilišta dobiva "Priznanje zaslužnog profesora"; 1997. godine izabran je za "Počasnog člana Akademije šumarskih znanosti"; 1998. godine dobiva "Povelju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za osobit prinos razvoju i promicanju šumarske nastave i znanosti u Republici Hrvatskoj"; 1999. godine dobiva "Zahvalnicu časopisa "drvna industrija" ; 2000. godine je od Zagrebačkog sveučilišta izabran u akademsko zvanje "Professor emeritus"; 2005. godine na 2. drvnotehnološkoj konferenciji, održanoj u Opatiji, od Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji, Centra za promicanje i razvoj drvne industrije, i Udruženja drvoprerađivačke industrije dobiva "Priznanje za životni doprinos razvoju drvnog sektora". 1991. godine (poslije umirovljenja), Znanstveveno nastavno vijeće Šumarskog fakulteta u Zagrebu donijelo je Odluku, kojom mu se povjerava dodiplomska nastava iz predmeta Pilanska prerada drva. Tu je nastavu, kroz tri godine, održavao do kraja školske godine 2003/2004. Poslije te godine povjerava mu se - u statusu prof. emeritus - i nadalje pa sve do svoje smrti održavanje poslijediplomske nastave iz predmeta "Pilanska obrada drva".

Značajniji radovi

Znanstveni i stručni radovi
  1. Kružne pile s umetnutim zupcima. Drvna industrija 7 (1956) 11/12 : 161-166.
  2. O promjeni boje bukovih piljenica kod parenja, u zavisnosti od njihove debljine i trajanja parenja. Drvna industrija 9 (1958) 1/2 : 12-15.
  3. Ispitivanje kretanja temperature pare u jami kod zagrijavanja bukovih trupaca za ljuštenje. Drvna industrija 10 (1959) 3/4 : 1-6.
  4. Pilane potočare u Gorskom Kotaru. Šumarski list 84 (1960) 1/2: 156-165.
  5. Statistička kontrola kvalitete u drvnoj industriji. Drvna industrija 11 (1960) 1/2 : 2-11.
  6. The development and present state of production of sawn timber. (sa: Horvat,I.); Zbornik referata s "Regional training centre on forest industries development planning." , Zagreb, 1962.
  7. A study on frame saw blades with swaged and spring set teeth in relation to accuracy of sawing. (sa: Hvamb,G); Meddelese No. 20 (1962), Norsk treteknisk institutt, Oslo.
  8. Studier over stukete og vikete rammesagblad og skurnoyaktighet. (sa: Hvamb,G.); Norsk skogindustri 16 (1962) 9 : 370-376; 378-380.
  9. Piljenje pragova i veličina neprave srži bukove pragovske oblovine. Drvna industrija 14 (1963) 7/8 : 105-112.
  10. Studija o listovima pila jarmača sa razvraćenim i stlačenim zupcima u odnosu na preciznost piljenja. (sa: Hvamb.G.); Drvna industrija 14 (1963) 5/6 : 66-75.
  11. Statistische Berechnung der Dickenschwankungen in Brettern. (sa: Hvamb,G.); Holz als Roh-und Werkstoff 21 (1963) 2 : 62-64.
  12. Iskorišćenje sirovine u proizvodnji mozaik parketa. (sa: Bađun,S.); Drvna industrija 14 (1963) 4/5 : 34-41.
  13. Značenje kvantitativnog iskorišćenja trupaca i suvremeni trendovi u pilanarstvu. Drvna industrija 15 (1964) 11-12 : 198-199.
  14. Neke eksploatacione karakteristike tračnih pila i jarmača. Doktorska disertacija; Šumarski fakultet Zagreb, 1964.
  15. The renovation, extension and construction of state-owned sawmills. Interim report to the Government of Burma. FAO, Rim, 1966.
  16. O kvaliteti piljenja na primarnim pilanskim strojevima. Drvna industrija 17 (1966) 11/12 : 170-179.
  17. Iskorišćenje bukovih pilanskih trupaca kod piljenja na tračnoj pili i jarmači. Drvna industrija 18 (1967) 1/2 : 3-21.
  18. Sawing with swage set circular saw blades with high bites per tooth. (sa: Moen,K); Norsk skogindustri 23 (1969) 11 : 325-332.
  19. Quality of sawing on the modern sawmill head saws. (sa: Herak,V.); Norsk skogindustri 23 (1969) 10 : 227-287.
  20. Skur med stukete tenner pa sirkelsagblad og hoy matning pr. tann. (sa: Moen,K.); Intern rapport, Norsk treteknisk institutt, Oslo, 1969.
  21. Kvaliteta piljenja na suvremenim primarnim pilanskim strojevima. Drvna industrija 21 (1970) 1/2 : 2-13.
  22. Piljenje s kružnim pilama sa stlačenim zupcima uz velike pomake po zupcu. Habilitacijski rad; Šumarski fakultet Zagreb, 1970.
  23. On the vibration of circular saw blade under sawing conditions. ( sa: Moen,K.); Norsk skogindustri 24 (1970) 9 : 266-274.
  24. O prilaženju projektiranju pilana. Drvna industrija 21 (1970) 9/10 : 176-179.
  25. Suvremeni razvoj pilanske tehnologije četinjača, s obzirom na iskorišćenje sirovine. Bilten ZIDI 1 (1971) 2 : 7-9. Šumarski fakultet Zagreb.
  26. Kvaliteta piljenja na suvremenim primarnim pilanskim strojevima. Zbornik radova "Drvarski simpozij" ; Šumarski fakultet Zagreb, 1971.
  27. Neka pitanja proizvodnje drvnih elemenata. Zbornik radova "Savjetovanje o proizvodnji drvni elemenata listača" ; CDI, Sl. Brod, 1971.
  28. Novija istraživanja na području tehnologije proizvodnje piljenog drveta i njihovo značenje za praksu. (sa: Horvat,I.); Radovi sa "Simpozij povodom 50. godišnjice osnivanja Šumarskog fakulteta u Beogradu"; Beograd, 1972.
  29. On the lateral movement of the band saw blade under various sawing conditions. (sa: Moen,K.); Meddelelse No. 46 (1972), Norsk treteknisk institutt , Oslo.
  30. Some observation on the saw kerf width. Zbornik referatov. Vysoka škola lesnicka a drevarska , Zvolen, 1972.
  31. Zur Forschung der Einschnittbreite. Holzindustrie 26 (1973) 3 : 76-78.
  32. Proračun kapaciteta i elemenata kapaciteta pilanskih radnih strojeva, uređaja i transportnih sredstava. Drvna industrija 24 (1973) 9/10 : 199-211; 11-12 : 255-261.
  33. Drvni elementi. Drvna industrija 25 (1974) 7/8 : 152-155.
  34. Otpadak-ostatak-nusproizvod. Drvna industrija 26(1975) 3/4 :3
  35. Vibrasjon i sirkelsagblader under skur. Intern rapport ; Norsk treteknisk institutt , Oslo, 1975.
  36. Automatic setting of a twin circular saw. (sa: Garnaes,A; Holoyen,S; Lier,B.); Meddelelse No. 52 (1975), Norsk treteknisk institutt , Oslo.
  37. Neka aktuelna pitanja znastveno-istraživačkog rada u oblasti proizvodnje masivnog drva. Drvna industrija 27 (1976) 3/4 : 75-79.
  38. Suvremene tendencije u pilanskoj preradi bukovine. Zbornik radova simpozija " Pilanska prerada niskokvalitetne bukovine i ostalih listača, prvenstveno s aspekta industrije namještaja". Živinice, 1977.
  39. Sawing logs with sweep. (sa: Lier,B.; Muller,M; Storm,A.) ; Meddelelse No. 57 (1977), Norsk treteknisk institutt, Oslo.
  40. Current practices and developments in sawmilling in Yugoslavia. Proceedings "Fifth wood machining seminar". For.Prod.Lab., Richmond, California, 1977.
  41. Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne oblovine - prerada tanke oblovine bukve. (sa: Butković,\.; Herak,V.); Bilten ZIDI, 6 (1978) 4 : 20-38. Šumarski fakultet, Zagreb.
  42. Stanje i tendencije prerade oblog drva u piljeni materijal. Zbornik radova BIAM, Zagreb, 1978.
  43. Načini povećanja vrijednosnog iskorišćenja sirovine kod proizvodnje masivnog drva u Jugoslaviji. Zbornik radova "Sympozjem naukowe", Poznan, 1978.
  44. Optimization through computer programmed sawing of softwoods. Proceedings "Sixth wood machining seminar", For.Prod.Lab., Richmond, California, 1979.
  45. Mogućnosti i dostignuća u korištenju kompjutorske tehnike kod raspiljivanja pilanskih trupaca. Bilten ZIDI 7 (1979) 5:5-14, Šumarski fakultet, Zagreb.
  46. Primjeri uspješnog uvođenja znanstvenoistraživačkg rada u praksu tehnologije masivnog drva. (sa: Gregić,M.); Drvna industrija 30 (1979) 11/12 : 401-403.
  47. Economical sawmill processing of lower grade roundwood - sawing of small diameter beech logs. (sa: Butković,\.; Herak,V.); Abstracts "IUFRO Division 5 conference" , Oxford, 1980.
  48. Povijesni razvitak Kombinata Belišće - mehanička prerada drva. Zbornik radova simpozija "Kombinat Belišće kao činilac privrednog razvoja". JAZU, Osijek, 1980.
  49. Prziklady praktycznego zastovsowania wynikow prac naukowo - badawczych przemysledrzewnym Jugoslawi. (sa: Gregić,M.; Bađun,S.); Zbornik radova "Miedzynarodowa konferencja naukowo-techniczna nt. Rola wdrozen w rozwoju przemyslu drzewnego", Sopot, 1980.
  50. Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih proizvoda iz drva - međusobne veze i utjecaji. (sa: Butković,\.); Bilten ZIDI 11 (1983) 11 : 21-28. Šumarski fakultet, Zagreb.
  51. Pilana, Stanje i perspektiva, Nadmjere, Pilanski otpaci, Piljenje, Osnove teorije piljenja, Nekonvencionalni načini piljenja, Kvaliteta piljenja, Pokazatelji racionalnog piljenja. Naslovi obrađeni u Šumarskoj enciklopediji, 2. dio : 632-659. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.
  52. O nadmjerama na dimenzije piljenica. Drvna industrija 34 (1983) 11/12 : 277-283.
  53. Pilanska tehnologija i kvaliteta pilanskih proizvoda. Zbornik radova "Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva", Osijek, 1984.
  54. Piljenje jelovih trupaca i procjena kvalitete piljenica. ( sa: Butković,\.) Bilten ZIDI 13 (1985) 6 : 33-55. Šumarski fakultet, Zagreb.
  55. Album rasporeda pila rangiranih prema veličini kvantitativnog iskorišćenja jelovih i smrekovih trupaca, baziranih na simuliranom piljenju. (sa: Hitrec,V.; Butković,\.); ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb, 1985.
  56. Istraživanja procesa prerade drva piljenjem i iveranjem. Bilten ZIDI 13 (1985) 3 : 1-11. Šumarski fakultet, Zagreb.
  57. Computer aided optimization of sawing logs on band saws. (sa: Hitrec,V.; Šegotić,K.); Radovi sa simpozija "Kompjuter na sveučilištu", Cavtat, 1986.
  58. Utjecaj uvjeta piljenja na neke pokazatelje djelotvornosti pilanske tehnologije. Udžbenik za poslijediplomsku nastavu. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 1991.
  59. A model of computer aided optimization of sawing logs. (sa: Hitrec,V.; Šegotić,K.); Proceedings "IUFRO XIX World congress", Montreal, 1991.
  60. Štete u drvnoj industriji Hrvatske uslijed srpske agresije na Republiku Hrvatsku. Šumarski list 115 (1991) 10/12 : 445-447.
  61. Procesna tehnologija u pilani i kvaliteta proizvoda. Drvna industrija 43 (1992) 3 : 113-114.
  62. Norveška pilana godine. Drvna industrija 43 (1992) 4 : 169 -170.
  63. Grosse Kriegschaden in der Holzidustrie Kroatiens. Holz-Zentralblatt, Nr. 43, 8 April, 1992.
  64. O pilanarstvu Republike Hrvatske - primjer razvoja privatnih industrijskih pilana. Drvna industrija 44 (1993) 4 : 149-152.
  65. Kroatiens Sageindustrie muss sich der freien Markwirtschaften Stelen. Holz-Zentralblatt Nr. 106, 3 September, 1993.
  66. Značenje kvalitete trupaca u pilanskoj preradi s posebnim osvrtom na trupce jele i smreke. Mehanizacija šumarstva 19 (1994) 3 : 149-228.
  67. Drvo - taj divni materijal. Šumarski list 120 (1996) 5/6 : 219-224.
  68. Pilanska tehnologija drva, I dio. Udžbenik, Šumarski fakultet, Zagreb, 1997.
  69. Vom Sagewerk bis zur Produktion hochwertiger Parkette-Entwicklung des privaten Holzverarbeitungbetrieb "ARENA" in Kroatien. Zagreb, 1999. (Predano za tisak u časopisu "Holz-Zentralblatt".)
  70. Pilanska tehnologija drva, II dio. Udžbenik, Šumarski fakultet Zagreb, 2000.
  71. Primarna mehanička obrada jelovine (Primary Mechanical Processing of Firewood). Obična jela u Hrvatskoj (Silver Fir in Croatia). Str.: 711-722. Akademija šumarskih znanosti i "Hrvatske šume", Zagreb, 2001.
  72. Pilanska obrada bukovine. (Sawmilling Conversion of Beech Wood). (sa: Ištvanić, J.). Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti i "Hrvatske šume", Zagreb, 2003.

Knjige - udžbenici (Navedeni i u prednjem popisu radova)
  1. (sa: Hitrec,V.; Butković,\.) : Album rasporeda pila rangiranih prema veličini kvantitativnog iskorištenja jelovih trupaca. Šumarski fakultet, Zagreb, 1985.
  2. Utjecaj uvjeta piljenja na neke pokazatelje djelotvornosti pilanske tehnologije. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 1991.
  3. Pilanska tehnologija drva. I dio. Šumarski fakultet, Zagreb, 1997.
  4. Pilanska tehnologija drva. II dio. Šumarski fakultet, Zagreb, 2000.

Interne studije
  1. Analiza elemenata koji utječu na iskorišćenje pilanskih trupaca. Interna studija. Katedra za tehnologiju drva, Šumarski fakultet, Zagreb, 1963.
  2. Primjer obračuna kvantitativnog, kvalitatitvnog i vrijednosnog iskorišćenja zadane količine trupaca. Interna studija. Katedra za tehnologiju drva, Šumarski fakultet, Zagreb, 1970.
  3. Načini i faze projektiranja pilanskih postrojenja. Interna studija. Katedra za tehnologiju drva, Šumarski fakultet, Zagreb, 1970.
  4. Definiranje tehnološkog procesa pilanske proizvodnje. Interna studija. Katedra za tehnolohiju drva, Šumarski fakultet, Zagreb, 1973.
  5. Elementi režima piljenja od posebne važnosti za pilansku tehnologiju. Intrna studija. Katedra za tehnologiju drva, Šumarski fakultet, Zagreb, 1974.

Informativni članci
  1. Jugoslavisk skogbruk idag. Norsk Skogbruk 8 (1962) 6 : 194-196.
  2. Aktivnost Norveškog instituta za drvo i drvnu industriju. Drvna industrija 17 (1966) 6/7 : 188.
  3. Norveški drvnoindustrijski institut. Bilten ZIDI 2 (1972) 3 : 28-30. Šumarski fakultet, Zagreb.
  4. Iz pilanarstva Norveške. Drvna industrija 23 (1972) 9/10 : 173-175.
  5. Internacionalni seminar iz pilanarstva "Interforst 74". Drvna industrija 25 (1974) 9/10 : 243-244.
  6. Osnivanje sekcije za pilansku preradu drva. Drvna industrija 27 (1976) 1/2 : 37.
  7. Stručni sastanak 5. odjela IUFRO, Radne grupe za pilanarstvo i obradu drva u Richmondu, SAD. Drvna industrija 28 (1977) 7/8 : 201-203.
  8. Novi znanstveni radnici na području drvnotehnoloških znanosti. Drvna industrija 28 (1977) 7/8 : 213.
  9. Internacionalni kongres o pilanskoj industriji - Muenchen, 1. do 3. lipnja 1978. Drvna industrija 29 (1978) 1/2 : 52.
  10. 30 godina aktivnosti Komiteta za drvo Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (ECE, Timber committee). Drvna industrija 29 (1978) 1/2 : 54.
  11. Zapažanja iz pilanarstva i drvne industrije na zapadu SAD. Drvna industrija 29 (1978) 1/2 : 19-27.
  12. Naše pilanarstvo u 1977. godini. Drvna industrija 29 (1978) 3/4 : 93.
  13. Rad Internacionalnog kongresa za pilanarstvo u Muenchenu. Drvna industrija 29 (1978) 11/12 : 319-321.
  14. Novi doktori znanosti iz oblasti biotehničkih znanosti, područja biotehnologije. Drvna industrija 30 (1979) 1/2 : 43.
  15. Upotreba elektroničnih računala kod izbora rasporeda pila, radi poboljšanja volumnog i vrijednosnog iskorišćenja kod piljenja na jarmači. Drvna industrija 30 (1979) 7/9 : 236-237.
  16. Zaključci i preporuke sa Seminara o ekonomičnom iskorišćivanju energije i zadovoljenja vlastitih energetskih potreba pilanske industrije. Drvna industrija 34 (1983) 1/2 : 40-41.
  17. Konferencija 5. odjela IUFRO u Madisonu, SAD. Drvna industrija 34 (1983) 3 : 77.
  18. Kolokvij iz pilanarstva u Zalesini, 25. i 26. svibnja 1983. Drvna industrija 34 (1983) 3 : 77.
  19. Kako shvatiti napis "Dosta je pilana"? Drvna indistrija 54 (2003) 7/8: 449-450.
  20. Pilanarstvo - Hrvatski eksperimentalni pilanski portal. Šumarski list 128 (2004) 7/8: 449-450.; Drvna industrija 55 (2004) 1 : 41-42.

Ekspertize, projektiranje i slično
  1. Tehnologija pilanske prerade topolovine u pilani u Belišću - dio investicionog programa za rekonstrukciju pilane "Belišće". Rađeno u svojstvu vanjskog saradnika Instituta za drvo u Zagrebu, Zagreb, 1963.
  2. Idejna rješenja i projekti za rekonstrukciju pilana za tikovinu u Burmi. Rađeno u svojstvu UN FAO eksperta za pilanarstvo. Rangoon, 1965.
  3. The renovation, extension and construction of State-owned sawmills. Interim report to the Government of Burma. Rim, 1966.
  4. Analiza iskorišćenja bukove tanke oblovine na pilani DIK "Florijan Bobić" u Varaždinu. Ekspertiza izrađena uz suradnju Herak, V. i studenata DT odjela Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 1966.
  5. Analiza točnosti piljenja listova pila različitih proizvođača. (sa: Herak,V.); Ekspertiza izvršena u sklopu kompleksnih istraživanja za "Elaborat o preiskusu polnojarmeničnih žagnih listov različitih proizvajalcev, na novem žagarskem obratu v Nazarjah". Nazarje, 1966.
  6. Ispitivanja nekih eksploatacionih karakteristika tračne pile
  7. TA-1400, "Bratastvo". Dio Izvještaja komisije Instituta za drvo za ocjenu rada tračne pile za drvo TA-1400 "Bratstvo". Zagreb, 1967.
  8. Mišljenje o reorganizaciji pilanske prerade u "DIP-u Delnice" i rekonstrukciji pilane u Lučicama. ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb, 1970.
  9. Sugestije u vezi metodologije probnih piljenja hrasta i jasena u "DIK Spačva", Vinkovci. ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb, 1970.
  10. Pregled i analiza rada pilane "Pfeifer" u Imstu, radi donošenja ocjene o opravdanosti zahtjeva "DIP Slovengradec" za uvoz tračnih pila "Gillet", Francuska. (i drugi suradnici); ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb 1977.
  11. Studija o razvitku pilanske proizvodnje u Ogulinu. ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb, 1982.
  12. Izvještaj o suradnji ZIDI, šumarskog fakulteta u Zagrebu i "RO DI Delnice", na području pilanske prerade. (sa: Butković, \.); ZIDI, Zagreb, 1984.
  13. 12. Kontinuirani višegodišnji konzultativni angažman na unapređenju pilanske proizvodnje "D.I. Česma". ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb, 1979-1989.

Prikazi iz literature
  1. Ickovič,E.A.: Određivanje kvalitete piljene površine (KRITERIJ KAČESTVA PILENOJ POVERHNOSTI). Derevoob. prom. 4 (1955) 4 : 14-15. Šumarski list 81 (1957) 4 :165-166.
  2. Lutz,I.F.: Mjerenje finoće reza kod ljuštenog furnira. (MEASURING ROUGHNESS OF ROTARY-CUT VENEER). Timberman, March, 53 (1952) 5 :97-100. - Šumarski list 81 (1957 3/4 : 164-165.
  3. Peck,E.C.: Mogu li se zakrivljeni trupci ispraviti prije piljenja ? (CAN CROOKED LOGS BE STRAIGHTNETED BEFORE SAWING?). Wood and Wood Products 62 (1957) 1 : 26;28. - Šumarski list 82 (1958) 1/2 : 76.
  4. Anonimus: Neki problemi europske drvne industrije. (L'INDUSTRIE DU BOIS EN EUROPE); Commite du bois de l'Organisation Europeenne de Copperation Economiques, 1956. - Drvna industrija 9 (1958) 7/8 : 108-111.
  5. Anonimus: Pilanska industrija u SAD. (METHODES DE PRODUCTION AMERICAINES ET ACCROISSEMENT DA LA PRODUCTIVITE EUROPEENNE). OECE, L'Bois, Paris, 1952. - Drvna industrija 10 (1959) 1/2 : 25-29.
  6. Malyšev,V.V.: Listovi pila vertikalnih jarmača s oštricom iz tvrdih legura. (REŽUŠČIE INSTRUMENTY S PLASTINKAMI IZ TVERDYH SPLAVOV). Derevoob. prom. 7 (1958) 8 :7-9. - Šumarski list 84 (1960) 1/2 : 56.
  7. Anonimus: Koopleksno iskorišćenje drva i promjene koncepcije pilanske prerade drva. (DIE KOMPLEXE HOLZAUSNUTZUNG UND DIE VERANDERUNG DER EINSCHNITT-CONZEPTION DES SAGEINDUSTRIE). Holz-industrie 12 (1959) 9 : 278-279; 12 (1959) 10 : 308-309. - Šumarski list 84 (1960) 1/2 : 58.
  8. Palovič,J.: Suvremeni aspekti iskorišćenja kod piljenja trupaca četinjača. (SUČASNA PROBLEMATIKA VYTAŽE PRI POREZE IHLIČNATEJ GULATINY). Drevarsky Vyskum 4 (19599 1 : 87-106. - Šumarski list 84 (1960) 1/2 : 59.
  9. Wiklund,I.: Istina o stapaju od 700 mm. (SANINGEN OM 700 mm SLAGLAND). Sagbladet (1961) 3. - Drvna industrija 14 (1963) 4 : 56.
  10. Held,O: Tračana pila u pilanama za četinjače. ( BLOCKBANDSAGE IM WEICHHOLZSAGEWERK). Internat. Holzmarkt 57 (1966) 8 : 23-25. - Drvna industrija 17 (1966) 8/10 : 159-161.
  11. Pesockij,A.N.; Jasinskij,V.S. Projektiranje pilanskih postrojenja. (PROEKTIROVANIE LESOPILNIO DEEREVOOBRABATIVAJUŠČIH PROIZVODSTV). - Drvna industrija 27 (1976) 5/6 : 144.
  12. Pahlitzsch,G; Putkamer,K. : Istraživanja procesa piljenja kod tračnih pila. (SCHNITT-VERSUCHE BEIM BANDSAGEN). Holz als R.-u. Werkstoff 33 (1975) 5 : 181- 186. - Drvna industrija 27 (1976) 7/8 : 201-202.
  13. Batin,N.A.: Grafikoni za sastavljanje rasporeda pila kod prizmiranja. (VSPOMAGATELNYE GRAFIKI DLJA SASTAVLJENIJA POSTAVOV NA RASPILOVKU BREVEN BRUSOVKOJ DLJA PERVOGO PROHODA). Derevoob. prom. 24 (1975) 2 : 15-16.- Drvna industrija 27 (1976) 7/8 : 201.
  14. Salje,E.; Meyer,B.: Iskorišćenje, učinak i troškovi proizvodnje linija jarmača. (ZEITLICHE AUSNUTZUNG, MENGELEISTUNG UND FERTGUNGSKOSTEN VON GATTERSTRASSEN). Holz als R.-u. Werkstoff 33 (1975) 5 : 171-197. - Drvna industrija 27 (1976) 7/8 : 201.
  15. Bruel,D.: Manipulacija, rješenje za sve probleme. (MANUTENTION: DES SOLUTIONS A TOUS PROBLEMES). Revue du bois 30 (1975) 11 :23-26. - Drvna industrija 27 (1976) 7/8 : 201.
  16. Anonimus : Pilana za tropsko drvo. (UNE SCIERIE DE BOIS TROPICAUX). Revue du bois 30 (1975) 10 : 17-20. - Drvna industrija 27 (1976) 7/8 : 201.
  17. D.W.: Utjecaj oštećenja trupaca pri njihovom pridobivanju na obujmno iskorištenje u pilanskoj preradi. (Influence of log damage on loss of lumber volume at the sawmill). For.Res. Inst. of Canada. Wood harvesting technical note FT-202, November 1993. - Mehanizacija šumarstva 19(1994)3: 217-221.

Prijevodi
  1. Biermann,O.: Tračna pila ili jarmača. (BLOCK - BANDSAGE ODER GATTERSAGE). Izbor, serija 11, (1960) 3.
  2. Samset,I.: Transport trupaca konjima i traktorom na utabanom snježnom putu.(TOMMER-TRANSPORT MED HEST OG TRAKTOR PA SNEPAKKETE VEIER). Izbor, serija 3, (1964) 3 : 27-38.
  3. Fleischer,H.O.: Pilane budućnosti. (SAWMILLS OF THE FURURE). Drvna industrija 21 (1970) 11/12 : 221.
  4. Krilov,A.: Faktori koji utječu na piljenje kružnom pilom. (FACTORS AFFECTING THE CUTTING OF CIRCULAR SAW BLADES). Drvna industrija 25 (1974) 5/6 : 126-128.
  5. Krilov,A.: Toplinsko otvrdnjivanje zubaca lista pile strujom visoke frekvencije. (prijevod s engleskog); Drvna industrija 29 (1978) 7/8 : 169-171.
  6. Krilov,A.: Istraživanja na području prerade drva u svijetu. (prijevod s engleskog); Drvna industrija 34 (1983) 3 : 65-68.

Predavanja
  1. Šumarstvo i drvna industrija Norveške. Predavanje održano u Asistentskoj sekciji Šumarskog fakulteta, Zagreb, 1962.
  2. The development and the present state of the production of sawn timber. Predavanje održano na Seminaru FAO - "Regional training centre on forest industries development planning". Zagreb, 1962.
  3. Studier over vikete og stukete rammesagblad og skurnoyaktighet. Predavanje održano na godišnjem sastanku "Foreningen til treindustries fremme". Oslo, 1962.
  4. Burma i njena drvna industrija. Predavanje održano u Asistentskoj sekciji Šumarskog fakulteta, Zagreb, 1966.
  5. Pilanska prerada tikovine u Burmi. Predavanje održano u Šumarskom društvu, Zagreb, 1966.
  6. Iskorištenje bukovine kod piljenja s tračnom pilom. (Koreferat zajedno sa Zubčevič,R.); Predavanje održano na "Savjetovanju o pilanskoj preradi bukovine". Banja Luka, 1967.
  7. Sagflis som raastof i treforedlings industrie - kan stukete tenner paa sirkelsagblad gi noyaktig skur og okt fiber-lengde ? Predavanje održano na "Treindustries tekniske forenings aarsmote". Sanderstolen, Norveška, 1969.
  8. Kvaliteta piljenja na primarnim pilanskim strojevima. Predavanje održano na "Simpoziju iz drvne industrije". Šumarski fakultet, Zagreb, 1970.
  9. O novijem razvoju pilanske tehnologije u Norveškoj i Švedskoj. Predavanje održano u Šumarskom društvu, Zagreb, 1970.
  10. Piljenje s kružnim pilama sa stlačenim zupcima uz velike pomake po zupcu. Habilitacijsko predavanje. Šumarski fakultet, Zagreb, 1970.
  11. Visokoškolski i naučni kadrovi u drvnoj industriji i šumarstvu - stanje i problemi njihovog obrazovanja i permanentnog usavršavanja. Predavanje održano u Radničkom sveučilištu "Moša Pijade". Zagreb, 1970.
  12. Novija istraživanja na području tehnologije proizvodnje piljenog drva i njihovo značenje za praksu. "Simpozij povodom proslave 50. godišnjice osnivanja i rada Šumarskog fakulteta u Beogradu". Beograd, 1971.
  13. Suvremeni razvoj pilanske tehnologije četinjača s obzirom na iskorištenje sirovine. Predavanje održano na " Kolokviju iz pilanske prerade četinjača". Zalesina, 1971.
  14. Neka pitanja proizvodnje drvnih elemenata. Predavanje održano na "Savjetovanju o proizvodnji drvnih elemenata listača". CDI, Slavonski Brod, 1971.
  15. Some observation on the saw kerf width. Predavanje održano na " Medzinarodna vedecka konferencja: Komplexna socialistička racionalizacija v drevopromisle". Zvolen, 1972.
  16. Mogućnosti povećanja vrijednosnog iskorištenja sirovine u proizvodnji masivnog drva (pilanskoj proizvodnji). Predavanje održano u Drvnoindustrijskom poduzeću "Slavonija", Slavonski Brod, 1973.
  17. Drvni elementi. Predavanje održano na savjetovanju "Piljeni elementi za proizvodnju namještaja". Zagrebački velesajam, 1974.
  18. Modernization of hardwood sawmilling by the technology of sawn elements. (Predavanje pripremljeno zajedno s Barišić,T. i Zubčević,R.); Diskusija prezentirana na "Symposium on the modernization of the sawmilling industry". ECE, Ženeva, 1975.
  19. Suvremene tendencije u pilanskoj preradi bukovine. Predavanje održano na simpoziju "Pilanska prerada niskokvalitetne bukovine i ostalih lišćara, prvenstveno s aspekta industrije namještaja". Živinice, 1977.
  20. Current practices and developments in sawmilling in Yugoslavia. Predavanje održano na "Fifth wood machining seminar." Universitiy of California, Richmond, 1977.
  21. Stanje i tendencije razvoja prerade oblog drva u piljeni materijal. Predavanje održano na "BIAM-73", Zagrebački velesajam, 1978.
  22. Mogućnosti i dostignuća korištenja kompjuterske tehnike kod raspiljivanja pilanskih trupaca. Predavanje održano na kolokviju
  23. "Upotreba elektroničnih računala kod izbora rasporeda pila, radi poboljšanja volumnog i vrijednosnog iskorištenja kod piljenja na jarmači". Zalesina, 1979.
  24. Optimization through computer programmed sawing of softwood. Predavanje održano na "Sixth wood machininig seminar". Universitiy of California, Richmond, 1979.
  25. Economical sawmill processing of lower grade roundwood - sawing of small diameter beech logs. IUFRO - Division 5 conference. Oxford, Engleska, 1980.
  26. Neka značajna pitanja u vezi suvremenih kretanja u proizvodnji i razvoju drvne industrije, posebno povezano s aktualnom problematikom "DI Delnice". Predavanje održano na temu "Stupanj razvijenosti drvne industrije, s osvrtom na srednjeročni razvoj drvne industrije i šumarstva". Delnice, 1984.
  27. Pilanska tehnologija i kvaliteta pilanskih proizvoda. Predavanje održano na savjetovanju "Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva". Osijek, 1984.
  28. Značenje kvalitete pilanskih proizvoda. Predavanje održano u Društvu inženjera i tehničara. Delnice, 1985.
  29. Computer aided optimization of sawing logs on on band saws. Studija (zajedno s Hitrec,V. i Šegotić,K.) izrađena za predavanje održano na međunarodnom simpoziju "Kompjuter na sveučilištu". Cavtat, 1987.
  30. A model of computer aided optimization of sawing logs. Studija (zajedno s Hitrec, V. i Šegotić,K.) izrađena za predavanje održano na "XIX IUFRO world congress". Montreal, 1990.
  31. Aspects of wood machining (sawmilling) future. Predavanje održano na "XIX IUFRO world congress". Montreal, 1990.
  32. Značenje izbora, pripreme i održavanja alata u pilanskoj obradi drva. Predavanje održano na "Ambienta - 2001.". Zagrebački velesajam, 2001.
  33. Nova kolica tračne pile trupčare tvornice "Bratstvo". Izlaganje održano na "Ambienta - 2002.". Zagrebački velesajam, 2002.

Ostali objavljeni radovi
Autor je u raznim domaćim časopisima objavio i niz prikaza magistarskih i doktorskih radova, objavljenih knjiga ili znanstvenih i stručnih radova te drugih zbivanja od značenja za područje obrade i prerade drva. Sve to nije navedeno u popisu prethodno navedenih autorovih aktivnosti




PERVAN STJEPAN, izv. prof. dr. sc., dipl. ing., izvanredni profesor predmeta Hidrotermička obrada drva, Pilanska prerada drva i Pilanska tehnologija drva

Rođen 26. prosinca 1967. godine u Varaždinu. Osnovnu je školu i klasičnu gimnaziju završio u Zagrebu te diplomirao 1992. godine na Drvnotehnološkom odsjeku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1992/93. je upisao poslijediplomski studij na Drvnotehnološkom odsjeku Šumarskog fakulteta, smjer Hidrotermička obrada drva. Od 1993. zaposlen je u Katedri za mehaničku preradu drva (danas Zavod za ploče i kemijsku preradu drva) kao mlađi asistent na predmetu Hidrotermička obrada drva. 1993. upisan u registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije pod brojem 202625. 1996. obranio Magistarski rad pod naslovom "Pouzdanost računalom podržanog sušenja bukovine u klasičnoj komornoj sušionici ". 2000. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Utjecaj dimenzija na gradijent sadržaja vode u procesu sušenja hrastovih elemenata". 2001. godine sukladno Zakonu o visokim učilištima izabran u zvanje viši asistent iz predmeta Hidrotermička obrada drva. 2004 godine izabran za nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, a 2009 izvanrednog profesora u području biotehničkih znanosti, polje šumarstvo, grana drvna tehnologija, za predmet Hidrotermička obrada drva. Od školske godine 2004/05 do 2009/2010 nositelj predmeta Hidrotermička obrada drva, Pilanska prerada drva i Pilanska tehnologija drva. Član je uredničkog odbora za područje Hidrotermičke obrade drva i tehnički urednik časopisa Drvna industrija od svibnja 2003. Od 1996 - 2002. istraživač-suradnik na projektu Utjecaj svojstava drva na sušenje, zaštitu i pilansku preradu drva (068013) Ministarstva znanosti i tehnologije. Od 2000 - 2002. istraživač-suradnik na međunarodnom hrvatsko-slovenskom projektu Kvaliteta sušenja drva (projekt broj 28). Od 2002 - 2006. istraživač-suradnik na projektu Drvne ploče sa smanjenim udjelom slobodnog formaldehida (0068137) Ministarstva znanosti i tehnologije. Od 2008 nositelj projekta Utjecaj procesnih parametara hidrotermičkih postupaka na svojstva drva Ministarstva znanosti i tehnologije (068-0000000-3518=. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. U nastavi sudjeluje od 1993. godine i to u izvođenju nastave, računskih i mjernih vježbi, terenske nastave, kolokvija, pismenih ispita i konzultacija iz predmeta Hidrotermička obrada drva. U razdoblju od 1993 do 1995 godine održavao je nastavu vježbi iz predmeta Sušenje i parenje drva na VI stupnju studija drvne tehnologije. U školskoj godini 1996/97 održavao je nastavu vježbi iz predmeta Tehnologija masivnog drva na VII. stupnju studija drvne tehnologije. Od šk. god. 2004/05 do 2010/11 nositelj predmeta Pilanska prerada drva i Pilanska tehnologija drva 1 i 2.

Dosadašnji radovi
Popis radova dostupan je na web stranicama HRVATSKE ZNANSTVENE BIBLIOGRAFIJE (www.bib.irb.hr)



PRKA TOMISLAV, dr. sc., dipl. ing., docent predmeta Pilanska preradba drva. (Vrnjače, Tomislav grad 5. studenog 1939. - Bjelovar 4. listopada 2001.)

Osnovnu školu završio je u rodnom kraju, a niže razrede gimnazije u Koprivnici. Tehničku školu drvne struke završio je u Virovitici. Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odjel, završio je 1966. godine, nakon čega radi kao pripravnik u DI Česma Bjelovar, u proizvodnji furnirskih ploča, rezanog furnira i u pilani. Nakon obavljenog pripravničkog staža radi kao tehnolog, upravitelj pogona i direktor pilane. Od 1977. godine radi kao direktor Tvornice ploča iverica u izgradnji. Od 1979. godine direktor je Tvornice za proizvodnju i oplemenjivanje ploča iverica. Od 1983. godine zaposlen je kao pomoćnik direktora za proizvodnju DI Česma Bjelovar. U srpnju 1991. godine prelazi u privatno poduzeće ARENA Križevci, gdje radi na razvoju preradbe drva. U školskoj godini 1970/71. upisuje poslijediplomski studij iz kolegija Tehnologija masivnog drva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a završava ga 1974. godine uspješno obranjenim magistarskim radom Usporedna analiza prerade hrastove oblovine klasičnom tehnologijom i tehnologijom izrade drvnih elemenata. Disertacijski rad pod naslovom Utjecaj kvaliteta i promjera hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji piljenih elemenata obranio je 6. srpnja 1978. godine te stekao naziv doktora znanosti. Za docenta predmeta Furniri, furnirske i stolarske ploče na Šumarskom fakultetu u Zagrebu izabran je 29. lipnja 1979. godine, ali odustaje od stalnog radnog odnosa radi nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja u Zagrebu. Aktivno je radio kao vanjski suradnik ZIDI-ja Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Dana 6. travnja 1990. godine izabran je u znanstveno-istraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje šumarstva. Sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu preko 25 godina. Objavio je nekoliko znanstvenih radova, te mnoge stručne radove i više od 40 elaborata, projekata i studija. Sudjelovao je na 14 stručnih skupova, između ostaloga 1986. godine na IUFRO kongresu u Ljubljani i 1988. godine u Sao Paolu, Brazil, sa znanstveno-stručnim radovima. Od 1997 pa do smrti 2001. godine na Drvnotehnološkom odsjeku Šumarskog fakulteta predavao je predmet Pilanska prerada drva.

Značajniji radovi
  1. Iskorištenje sirovine u pilanskoj preradi drva, Drvna industrija, 24 (1973), 7-8: 147-157.
  2. Prerada tanke oblovine (promjera 16-24 cm), Drvna industrija, 24 (1973): 11-12, 247-252.
  3. Tržište i proizvodnja elemenata, Drvna industrija, 24 (1973), 11-12: 280-282.
  4. Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine, Savjetovanje o drvnim elementima za proizvodnju namještaja, Zbornik radova, Proljetni zagrebački velesajam, Zagreb, 1974.
  5. Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, Drvna industrija, 26 (1975): 5-6, 103-109.
  6. Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije Bjelovar, Drvna industrija, 26 (1975), 9-10: 233-235.
  7. Problemi proizvodnje piljenih elemenata od hrastovine, Drvna industrija, 27 (1976), 7-8: 161-169.
  8. Nova tvornica iverica u Bjelovaru, Drvna industrija, 28 (1977), 5-6: 153-155.
  9. Utjecaj kvalitete i promjera hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji piljenih elemenata, Bilten ZIDI, 6 (1978), 2: 1-47.
  10. Pilanska tehnologija s obzirom na potrebe industrije namještaja, Savjetovanje u Osijeku, Zbornik radova, 237-243, Osijek, 1983.
  11. Utjecaj sirovine, repromaterijala i energije na ekonomski položaj proizvodnje iverica, Bilten ZIDI, 12 (1984), 1: 1-12.
  12. Uz 25. obljetnicu DI "Česma" Bjelovar, Drvna industrija, 36 (1985), 3-4, 83-87.
  13. Transfer i primjena znanstveno-razvojnog rada u preradi drva, Bilten ZIDI, 13 (1985), 6: 113-125.
  14. Proizvodnja elemenata na pilanama, Drvna industrija, 38 (1987), 7-8: 157-161.
  15. Načini piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda određenih karakteristika, All division 5 (sv. 1), Zbornik radova Conference IUFRO, Sao Paolo, Brazil, 1988.
  16. Razvoj pilanske prerade hrastovine, Drvna industrija, 39 (1988), 9-10: 217-220; 39 (1988), 11-12: 255-263.
  17. Problematika razvoja mehaničke prerade drva, Šumarski list, 113 (1989), 9-10: 463-475.
  18. Pilanska preradba drva, stanje, pravci i strategija razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. godine, izd. Croatia drvo d.d. Zagreb, Zagreb, 1995.
  19. Parket, podovi i obloge, stanje, pravci i strategija razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. godine, izd. Croatia drvo d.d. Zagreb, Zagreb, 1995.
  20. Stanje i pravci razvitka pilanske prerade drva u Republici Hrvatskoj, Međunarodni stručni simpozij Revitalizacija i restruktuiranje šumarstva i drvne industrije Republike Hrvatske, Sponzorstvo UNIDO (Organizacije ujedinjenih naroda za razvoj), Zbornik radova, Tuhelj, 1996.
  21. Drvne podne obloge (sa J. Ištvanić), Zbornik radova Drvo u graditeljstvu, Zagrebački velesajam, Šumarski fakultet, 83-95, 2000.
  22. (s J. Ištvanić i A. Trušček), Kvantitativno iskorištenje pri izradbi parketa iz orahovine (Juglans Regija L.), Zbornik radova Drvo u graditeljstvu, Zagrebački velesajam, Šumarski fakultet, 45-59, 2002.
  23. (s J. Ištvanić i S. Mekić), Primjena normi pri razvrstavanju hrastovih samica, Drvna industrija, 52 (2001), 1: 7-22.
  24. (s J. Ištvanić i A. Trušček), Kvantitativno iskorištenje običnog oraha (Juglans Regija L.) u pojedinim fazama pilanska obradbe, Drvna industrija, 52 (2001), 4: 161-172.



BABUNOVIĆ KREŠIMIR, mr. sc., dipl. ing. asistent iz predmeta Tehnologija masivnog drva, (Zagreb 26. siječnja 1961. - Zagreb 3. studenog 1997.)

Osnovnu školu i Matematičku gimnaziju - MIOC završio je u Zagrebu. Nakon završenog srednješkolskog obrazovanja upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu, Drvnotehnološki odjel, gdje je i diplomirao 1985. godine. U toku studija bio je dvije godine demonstrator iz predmeta Viša matematika i Matematska statistika. Nakon završetka studija upisao je 1985. godine postdiplomski studij iz područja Tehnologija masivnog drva. Obranom magistarskog rada pod naslovom Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom simulacijom 04. svibnja 1992. godine, stekao je pravo na akademski naslov magistra znanosti u oblasti biotehničkih znanosti iz područja drvne tehnologije. Temeljem odluke o upisu u registar istraživača Ministarstva znanosti, upisan je u registar istraživača u znanstvenoistraživačkom zvanju znanstveni asistent u znanstvenom području drvna tehnologija pod matičnim brojem 153952. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radio je od 01. veljače 1986. pa do smrti 1997. godine na Katedri za tehnologiju drva u svojstvu asistenta iz predmeta Tehnologija masivnog drva.

Značajniji radovi
  1. Primjena laserskog razdvajanja u tehnologiji masivnog drva(sa J. Butković), Drvna industrija, 36(1985),11/12,275-276.
  2. Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom metodom Drvna industrija, 41(1990),11/12,205-208.
  3. Furniture parts production based on computer program simulation, (sa J. Butković), Voluntary paper, Proceeding, Division 5, XIX IUFRO World Congress, Montreal, 1990, 5-11.
  4. Optimization of furniture parts production based on computer program simulation (sa J. Butković). Proceedings of the 8th symposium on nondestructive testing of wood, Vancouver,1991, 263-264.
  5. Tehnologija proizvodnje piljenih elemenata podržana elektronskim računalom, Zbornik radova sa savjetovanja Razvoj i perspektive finalne obrade drva, Ambienta - 18. međunarodni sajam namještaja. Zagreb,1991, 103-108.
  6. Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom simulacijom., magistarski rad, Zagreb 1992.
  7. Kvantitativno iskorištenje kao kriterij za kompjutersko određivanje načina krojenja piljenica u elemente, Drvna industrija, 43(1992), 4, 136-144.
  8. Detekcija grešaka drva u funkciji sustava automatske proizvodnje elemenata,
  9. Drvna industrija, 43(1992),2, 71-77.
  10. Utjecaj nejednolikosti debljina piljenica na iskorištenje sirovine. Zbornik radova sa savjetovanja Uključivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Novi Vinodolski, 1994, 42-44.
  11. Uključivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj,(sa J. Butković), Drvna industrija, 45(1994), 1, 38-41.
  12. Prilog problemu davanja nadmjera zbog nejednolikosti piljenica, Drvna industrija, 45(1994),2, 68-71.
  13. Nova istraživanja u pilanskoj preradi drva, Drvna industrija, 46(1995), 2, 104-106.



BUTKOVIĆ JURICA, doc. dr. sc., dipl. ing., izvanredni profesor predmeta Tehnologija masivnog drva

Rođen u Batajnici 21. travnja 1945. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je upisao Šumarski fakultet te diplomirao 1970. godine. Od rujna 1971. godine zaposlen u DIP-u Delnice, pilani Lučice, a od svibnja 1977. radi u razvojnoj službi DIP-a Delnice kao tehnolog za pilansku preradbu i sušenje drva. U listopadu 1977. godine počinje raditi na Šumarskom fakultetu kao asistent za predmet Tehnologija masivnog drva. Školske god. 1973/74. upisao je poslijediplomski studij kolegija Tehnologija masivnog drva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, a 1978. godine izradio je magistarski rad Piljenje jelovih trupaca u cijelo i prizmiranjem. U srpnju 1980. izabran je za znanstvenog asistenta Šumarskog fakulteta u Zagrebu za predmet Tehnologija masivnog drva. U svibnju 1985. obranio je doktorsku disertaciju Istraživanje iskorištenja jelovih trupaca kod eksperimentalnog i simuliranog piljenja te prognoziranje kvalitete piljenica i stekao naziv doktora znanosti. U veljači 1986. izabran je za docenta na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od travnja 1987. povjerena su mu predavanja predmeta Tehnologija masivnog drva. Godine 1989. izabran je za izvanrednog profesora istog kolegija. Od svibnja 1987. član je radne grupe IUFRO, Division 5 "Milling and Machining". Član je radne grupe za izradu hrvatskih normi. Boravio je 1981. godine dva mjeseca u Finskoj radi stručnog usavršavanja; godine 1982. sudionik je stručne ekskurzije na Cipar, 1983. godine sudionik vodstva stručne ekskurzije voditelja RODI Delnice u Norveškoj. Godine 1983. boravio je dva mjeseca kao stipendist u Institutu "Goethe" u Njemačkoj radi usavršavanja njemačkog jezika. Od studenog 1988. do studenog 1989. godine boravio je u SAD-u, na Mississippi State University, Forest Products Laboratory kao gostujući znanstvenik. Radio je na projektu snimanja i analiziranja trupaca radi postavljanja optimalnog rasporeda pila. Tijekom 1990. godine bio je stručni konzultatnt za izgradnju pilane u Norilsku, SSSR. U listopadu 1991. godine izabran je za predstojnika Kaedre za tehnologiju drva, a u listopadu 1995. godine za predstojnika Zavoda za pilansku preradu drva. U listopadu 1997. godine napušta radno mjesto na fakultetu i odlazi na rad u privredu.

Značajniji radovi
  1. Racionalna pilanska prerada niskokvalitetne oblovine. Prerada tanke oblovine bukve (prethodni izvještaj), Bilten ZIDI, 6(1977), 4, 20-38.
  2. Komparativna istraživanja volumnog iskorištenja trupaca kod simuliranog i eksperimentalnog piljenja, Bilten ZIDI, 7(1978), 5, 15-34.
  3. Utjecaj tehnologije piljenja na iskorištenje jelovih trupaca, Drvna industrija, 31(1980), 5-6, 120-136.
  4. Economical sawmill processing of lower grade round-wood sawing of small diameter beech logs, IUFRO Kongres, Division 5, Oxford, 1980, 231-235.
  5. Simuliranje kvalitete piljenica, Kolokvij iz pilanarstva. Bolje iskorištenje pilanske sirovine, Bilten ZIDI, 11(1982), 4, 1-16.
  6. Kvaliteta piljenja jelovine na jarmačama, Drvna industrija, 33(1982), 5-6, 129-134.
  7. Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih proizvoda iz drva međusobne veze i utjecaji, Bilten ZIDI, 11(1982), 6, 21-28. spracovani dreva, Medzinarodne kolokvium, Zvolen, 1984, 220-235.
  8. Primjena laserskog razdvajanja u tehnologiji masivnog drva, Drvna industrija, 36(1985), 11-12.
  9. Laser i drvo, Bilten ZIDI, 14(1985), 1, 37-40.
  10. Problematika organiziranja pilanske prerade za potrebe snabdijevanja tvornice masivnog namještaja u RODI "ČESMA", ZIDI, Zagreb, 1985.
  11. Tehnološki projekt pilane. Za potrebe tvornice "Iskra" u Zelini, ZIDI, Zagreb, 1985.
  12. Album rasporeda pila rangiranih prema veličini kvantitativnog iskorištenja jelovih i smrekovih trupaca baziranih na simuliranom piljenju, Zagreb, 1985.
  13. Prediction of lumber quality in the sawing of fir sawmill logs, IUFRO, 18 World Kongres, Division 5, Ljubljana, 1986, 381-393.
  14. Pilanska proizvodnja podržana računarom, studija za potrebe RODI Česma, ZIDI, Zagreb, 1987.
  15. Development concept of oak and beech saw technology in Yugoslavia, IUFRO Kongres, Division 5, Sao Paolo, 1988, 5-6.
  16. Istraživanje povećanja kvalitete piljene građe, Drvna industrija, 40(1989), 5-6, 99-101.
  17. Furniture parts production based on computer program simulation (volontery paper), IUFRO, Montreal, 1990.
  18. Od pripreme trupaca do finalnog proizvoda, Razvoj i perspektive finalne obrade drva, Zagreb, 1991, 33-37.
  19. Computer grading of southern pine lumber, Forest Product Journal, 41(1991), 2, 27-29.
  20. Idejni projekt rekonstrukcije primarne i doradne pilane, Projekt izrađen za potrebe BILOKALNIK Koprivnica, ZIDI, Zagreb, 1992.
  21. Optimization of furniture parts production based on computer program simulation, Proceedings of the 8th symposium on nondestructive testing of wood. Vancouver, WA., U.S.A., 1992.
  22. Svjetski sajam strojeva i opreme za obradu drva i šumarstva - LIGNA u Hannoveru, Drvna industrija, 44(1993), 1, 33-38.
  23. Utjecaj nekih načina raspiljivanja trupaca jele/smreke na iskorištenje u primarnoj preradi, Drvna industrija, 44(1993), 3, 85-90.
  24. Pilanska preradba drva: Što i kako dalje? Znanstveno-stručno savjetovanje Uključivanje znanosti u gospodarski sustav preradbe drva u Hrvatskoj, Zbornik radova, Novi Vinodolski, 1994, 6-7.
  25. Tehnološki projekt pilane, studija za potrebe tvornice građevne stolarije u Lokvama, Zagreb, ZIDI, 1993.
  26. Tendencija razvoja pilanske prerade u slijedećih deset godina (1986-1995), ZIDI, Zagreb, 1995.
  27. Investicijski projekt pilane, sušare i izrade telefonskih stupova u Manguiu - Tanzania, Kaarst, BRD, 1995.
  28. Investicioni program za mehanizirano skladište trupaca u Lučicama, Industrijski biro, Ljubljana, 1977, 69.
  29. Tehnologija izrade piljenica radijalne teksture postupkom pojedinačnog piljenja, izum, br. dokum. P950323A, Državni zavod za intelektualno vlasništvo, Zagreb, 1997.



HORVAT IVO, dr. sc., dipl. ing., redoviti profesor Tehnologije drva, Mehaničke prerade drveta, (Zadar, 5. svibnja 1911 - Zagreb, 19. kolovoza 1988.)

Osnovnu školu završio je u Sisku, a gimnaziju 1930. u Zagrebu. Diplomirao je 1936. god. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao na istom fakultetu 1942. disertacijom Istraživanje o specifičnoj težini i utezanju slavonske hrastovine. Tijekom 1937. službovao je u Direkciji državnih šuma u Vinkovcima. Od 1937. do 1939. god. radio kao asistent dnevničar pri Zavodu za uporabu šuma Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Od 1939. do 1948. god. radio je kao sveučilišni asistent na istom zavodu. Godine 1948. habilitirao je za docenta sveučilišta. Odlukom Komiteta za naučne ustanove, sveučilište i visoke škole 1949. prekinut mu je radni odnos, te je odlukom Sekretarijata za personalnu s lužbu Predsjedništva Vlade NR Hrvatske namješten u Šumsko-industrijskom poduzeću u Belišću. Krajem 1949. god. primljen je kao naučni suradnik u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Rješenjem Ministarstva za nauku i kulturu 1950. vraća se u svojstvu docenta na Poljoprivredno-šumarski fakultet. Godine 1952. izabran je za izvanrednog, a 1955. za redovitog profesora predmeta Tehnologija drva i Mehanička prerada drveta. Dužnost predstojnika Katedre za tehnologiju drva obavlja od 1960. do umirovljenja. U šk. god. 1960/61. imenovan je dekanom Šumarskog fakulteta, a u šk. god. 1961/62. prodekan je istog fakulteta. Njegov znanstveni rad ponajprije obuhvaća istraživanja drva kao biogenog materijala radi upoznavanja njegovih svojstava . Istražuje i objavljuje u nas prve rezultate o svojstvima domaćih ili udomaćenih vrsta drva. Posebno istražuje tehnička svojstva drva hrasta, jasena, brijesta, crnoga bora, smreke, jele, američkog jasena, duglazije i dr. Studijske boravke u razdoblju od 1952. do 1960. (Oxford, Princes Risborough, Reinbeck/Hamburg, Stuttgart, München, Syracuse, N. Y.; New Haven, Conn.; Carbondale, III; Portland, Ore.; Seattle, Wash. i Madison, Wisc.) koristi za znanstveno usavršavanje s područja znanosti o drvu i mehaničke preradbe drva. Sudionik je brojnih međunarodnih savjetovanja o tehnologiji drva (Sliač, 1957; Madison, 1959; Ženeva, 1961). Njegov nastavno-pedagoški rad iskazan je u predmetu Tehnologija drva i Pilanska prerada drva na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Osobitu brigu posvećuje uvođenju disciplina drvnoprerađivačke djelatnosti u programe šumarskog obrazovanja. Rezultati toga su osnivanje Šumsko-industrijskog odsjeka Šumarskog odjela na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu (1947), odnosno organiziranje Drvnotehnološkog odjela na Šumarskom fakultetu (1977), čime je realizirana nova koncepcija visokog obrazovanja drvnoindustrijskih stručnjaka. Od Zavoda za uporabu šuma (1922-1948), poslije Zavoda za tehnologiju drva, osnivaju se pod njegovim okriljem Katedra za iskorišćivanje šuma (1960) i Katedra za organizaciju rada u drvnoj industriji, Katedra za mehaničku preradu drva (1960), Katedra za finalnu obradu drva (1978) i Kabinet za terensku nastavu drvnotehnološkog odjela (1956). Uz niz organizacijskih dužnosti na Poljoprivredno-šumarskom, odnosno Šumarskom fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Zagrebu, član je Potkomisije za šumarstvo Jugoslavenske nacionalne komisije FAO-a, član Savezne komisije za standardizaciju, znanstveni suradnik i član Šumarske sekcije Odjela za prirodne nauke JAZU, te član uredništva šumarske i tehničke enciklopedije JLZ. Autor je ili suradnik naših prvih stručnih priručnika i udžbenika namijenjenih drvnotehnološkim stručnjacima. To su: Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zagreb, 1949; Tehnologija drveta, Zagreb, 1952; Drvnoindustrijski priručnik, Zagreb, 1967. Najpoznatiji je drvnotehnološki autor u brojnim jedinicama Hrvatske enciklopedije, Zagreb, 1945; Šumarske enciklopedije I, II, Zagreb, 1959, 1963; Opće enciklopedije, Zagreb, 1966-1969; Tehničke enciklopedije III, Zagreb, 1969. i Šumarske enciklopedije I, II, III, Zagreb, 1980-1987. Za potrebe nastave na Šumarskom fakultetu u Zagrebu napisao je ova skripta za studente Šumarskog i Drvnotehnološkog odjela: Pilanska prerada drva, Zagreb, 1963; Osnove tehnologije drva, Nova Gradiška, 1963; Osnove tehnologije drva, Zagreb, 1970; Greške drva, Zagreb, 1973; Nauka o drvu, Zagreb, 1973. i Tehnologija drva, Zagreb, 1976. Najviše surađuje u Šumarskom listu (između 1940. i 1968) i Drvnoj industriji (između 1956. i 1969) te u publikacijama Pogon 2 (1940), Glasnik za šumske pokuse (1940-1942. i 1948), Hrvatski narod (1941), Gospodarstvo (1942, 1943), Hrvatski list (1942), Tehnički pregled (1949, 1957), Brodogradnja (1951, 1953), Drvarski glasnik (1968) i Bilten ZIDI (1984). Za značajnu znanstvenu djelatnost dobitnik je nagrade "Nikola Tesla" (1981). Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem (1965) i Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1977).

Značajniji radovi
  1. O tehničkim svojstvima američkog jasena (Fraxinus americana L.), Šumarski list, 64(1940), 5-6, 217-230.
  2. O naprezanju kod cijepanja, Glasnik za šumske pokuse, knj. 7, (1940), 435-448.
  3. O tehničkim svojstvima drveta, Pogon, br.2, Zagreb, 1940.
  4. Lignoston, Pogon br. 2, Zagreb, 1940.
  5. Istraživanja o specifičnoj težini i utezanju slavonske hrastovine, Glasnik za šumske pokuse., knj. 8(1942), 61-135.
  6. Celulozno drvo, Šumarski list, 68(1944), 140-153.
  7. Bukovina crvenog srca, Šumarski list, 68(1944), 100-104.
  8. Tehnička svojstva drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, Zagreb, 1945, 302-306.
  9. Pogreške drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, Zagreb, 1945, 306-307.
  10. Upotreba drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, Zagreb, 1945, 307-309.
  11. Zaštita drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, Zagreb, 1945, 310-316.
  12. Najnoviji načini upotrebe drveta, Hrvatska enciklopedija, sv.5, Zagreb, 1945, 310-315.
  13. Proizvodnja ploča vlaknatica, Šumarski list, 70(1946), 206-214.
  14. Prilog poznavanju tehničkih svojstava munikovine (Pinus heldreichii Christ. var. leucodermis Markgraf), Glasnik za šumske pokuse., knj. 9, (1948), 141-171.
  15. Istraživanje tehničkih svojstava crne borovine (Pinus nigra Arn.)., knj. 9, (1948), 173-229.
  16. Usukanost žice u standardu JS 1002, Šumarski list , 72(1948), 372-380.
  17. nekim svojstvima šperovanog drveta, Šumarski list , 72(1948), 392-413.
  18. Bukovina kao rudničko drvo, Tehnički pregled, Zagreb, 1949, 25-29.
  19. Borba za visoku produktivnost rada u drvnoj industriji, Šumarski list, 73(1949), 308-313.
  20. Iskorišćivanje drvnih otpadaka - hidroliza drveta, Šumarski list, 73(1949), 346-354.
  21. De Loofhoutproduktie in Jugoslavia, Houzthandel, Schiedamm, Nizozemska, 1951, 17, 160-162.
  22. upotrebljivosti smolarene borovine, Brodogradnja, br.8, Zagreb, 1951.
  23. Režimi sušenja drveta (s B. Emrović), Šumarski list, 75(1951), 8, 303-320.
  24. Prilog poznavanju tehničkih svojstava duglazijevine (Pseudotsuga taxifolia var. viridis Asch. et Gr.), Šumarski list, 77(1953), 3, 105-114.
  25. Postupak sa brodograđevnim drvetom, Brodogradnja, br.1, Zagreb, 1953, 1-6.
  26. Bilješke sa studijskog boravka u Engleskoj, Šumarski list, 77(1953), 333-343.
  27. Istraživanja o tehničkim svojstvima smrekovine (Picea excelsa Lk.), Anali za eksperimentalno šumarstvo, Vol. 1 (1955),359-413.
  28. Radovi Šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu od 1945. do 1955, Šumarski list, 79(1955), 517-526.
  29. Abura i Ramin, Drvna industrija, 7(1956), 9-10, 153-154.
  30. Istraživanja o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine, Šumarski list, 81(1957), 9-10, 321-360.
  31. Električna svojstva drveta, Tehnički pregled, br.3, Zagreb, 1957, 94-100.
  32. Kvaliteta površine furnira, Tehnički pregled, br.5-6, Zagreb, 1957,199-202.
  33. Bukovina kao industrijska sirovina, Drvna industrija, 8(1957), 9-10, 131-134.
  34. Istraživanja o tehničkim svojstvima jelovine (Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara, Drvna industrija, 9(1958), 1-2, 2-10.
  35. Drvo, prikaz tehnoloških karakteristika drveta, Opća enciklopedija, sv.2, Zagreb, 1959, 397-404.
  36. Tehnička svojstva drva, Šumarska enciklopedija I, Zagreb, 1959, 286-311.
  37. Istraživanja o tehničkim svojstvima bijele i crne topolovine (Populus alba L. i Populus nigra L.), Šumarski list, 84(1960), 3-4, 95-115.
  38. Prilog poznavanju nekih fizičkih i mehaničkih svojstava crne johovine (Alnus glutinosa Gaertn.), Šumarski list, 84(1960), 9-10, 273-289.
  39. U povodu stogodišnjice šumarske nastave, Drvna industrija, 11(1960), 11-12, 162-164.
  40. 50-godišnjica Forest Products Laboratory-a Madison, WIS., SAD, Drvna industrija, 11(1960), 11-12, 165-167.
  41. Izvještaj o studiju u SAD po programu tehničke pomoći ICA, Washington, D.C., USA, rukopis, 36 str. predano Odjelu za tehničku pomoć u Zagrebu, listopad 1960.
  42. Izvještaj o radu specijalnog sastanka za korišćenje drva sitnih dimenzija, sastanak u organizaciji ECE/FAO, Komitet za drvo, Ženeva, 1961, rukopis, 69 str. tipkanih strojem, predan Udruženju drvne industrije Jugoslavije, Beograd
  43. Izvještaj o tehničkoj i kemijskoj analizi običnog bora iz sastojine (kulture) i iz livade (s I. Opačić), rukopis, 20 str, predano Institutu za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb,1961.
  44. Mišljenje o radnji Prof.dr.J.Hribara "Iz problematike sušenja drvene građe" rukopis, 14 str, izrađeno za Jug. akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu, predano 8. veljače 1962.
  45. The development and the present state of the production of sawn timber, referat na seminaru FAO, Zagreb, 24.IX - 17.X.1963.
  46. Šumarska enciklopedija II, Zagreb, 1963.
  47. Međunarodna konferencija o tehnologiji drva, Drvna industrija, 14(1963), 9-10, 155 i 14(1963), 11-12, 180-186.
  48. Prof.dr.Eric A.Anderson u Zagrebu, Drvna industrija, 15(1964), 11-12, 208.
  49. Osnovne fizičke i mehaničke karakteristike bukovine s područja Žumberka, Petrove gore, Senjskog Bila i Velebita, Drvna industrija, 20(1969), 7-8, 183-194.
  50. Fizička i mehanička svojstva bagremovine (sa S. Bađun i S. Govorčin), Bilten ZIDI, 12(1984),
    5, 14-54.
SPONZOR

MARKETING

Oglasite svoje proizvode i usluge!

Imate pilanu i trebate reklamu?

Proizvodite i prodajete pilanske strojeve i opremu?

Prodajete pilansku sirovinu i proizvode?

Projektirate i savjetujete?

Nudite računalnu podršku?

Napravite banner i pošaljite ga na pilan@sumfak.hr i mi ćemo ga objaviti na portalu uz vrlo povoljne uvjete.

OPŠIRNIJE >>

BURZA

Pilanska sirovina - HŠ
Pilanska sirovina
Pilanski proizvodi
Drvni ostatak
Pilanska tehnologija
Inženjering i projektiranje
Posao
Zapošljavanje

WEB LINKOVI

Pilane
Pilanski strojevi
Radni alati i pribor
Računala i software
Drveni podovi i ploče
Fakulteti
Institucije
Škole
Časopisi
Knjige
Sajmovi
Trgovina

Na vrh Naslovnica   |   Impressum   |   Linkovi   |   Forum   |   Adresar   |   Burza   |   Oglasi   |   Marketing   |   Gdje smo   |   ŠF   |   pilan@sumfak.hr     

www.sumfak.hr
sony ajoute un autre concurrent sérieux a l'augmentation constante du smartphone du marché, avec sa derniere mise a jour sur la z series,ADIDAS ULTRA BOOST le z4.comme avec l'itération précédente du téléphone,ADIDAS X PLR le z4 est l'eau - et poussieres résistantes, et les caractéristiques de la meme 5.2-inch écran que son prédécesseur.ADIDAS YEEZY BOOST 350  comprennent une mince 6.Adidas Climacool Boat Lace9mm caractéristiques supplémentaires,ADIDAS TUBULAR WOMEN au processeur snapdragon 810 de fonctionnement de base et de 2ghz 64 bits,ADIDAS ORIGINALS STAN SMITH W avec huit,ADIDAS KAISER 5 TF les 20.7-megapixel 3gb de ram, une caméra a l'arriere, et un grand angle sur le front face a côté.ADIDAS YEEZY 350 BOOSTavec seulement un communiqué officiel annoncé pour le marché japonais jusqu'a présent, il n'y a pas de date de lancement internationale déterminée mais restez avec nous pour plus de détails a venir.label japonais préféré, et autour de ces pieces,ADIDAS GAZELLE nexusvii, semble avoir un sous - label a appelé nexus7 academy dans les travaux a l'automne.la premiere publication est un ny yankees inspiré gamme de vetements de sport avec une & # 8220; n7 & # 8221; a hauteur de l'icône de & # 8220; ny. & # 8221; tout est soit noir (vlaxx) ou de la marine (knightz) variations.regarde ces points a la fin d'octobre.ADIDAS SPRINGBLADE WOMEN SCHUHE
Air Force 1 07 Schuhe,Air Force 1 Flyknit Schuhe,Nike Air Force 1 Mid 07,Nike Huarache Herren Schuhe,Air Jordan Sky High OG Schuhe,Nike Air Max 1 Ultra SE Schuhe
NIKE ROSHE RUN FLORAL SWOOSH,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT SHOES,NIKE ROSHE ZWEI,Nike Tanjun,NIKE ZOOM ASCENTION MEN,NIKE ZOOM KD 9
Air Force 1 07 Shoes,Nike Air Force 1 Flyknit Sneakers,Air Force 1 Mid 07,Nike Air Huarache Sneakers,Nike Air Jordan Sky High OG,Air Max 1 Ultra SE